Informacijska praksa z vidika povezanih dimenzij s spletom 3.0 v osnovni šoli

  • Andreja Zubac Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Ivana Lučića 3, 10000 Zagreb, Republika Hrvatska e-pošta: azubac@ffzg.hr
Ključne besede: informacijska praksa, informacijska pismenost, osnovne šole, svetovni splet

Povzetek

Izvleček
Namen: K informacijski pismenosti (IL) se pristopa z vidika učnih rezultatov informacijske prakse v osnovni šoli in sicer s sociokulturne perspektive. Namen prispevka je predstaviti širši pregled pomena koncepta informacijske pismenosti in predstaviti rezultate ugotovitve pilotne študije, ki je raziskovala ali dijaki osmega razreda osnovne šole ob koncu osnovne šole ocenjujejo kakovost informacij na internetu in ustvarjajo novo znanje v spreminjajočem se informacijskem prostoru. Namen študije je bil razvoj raziskovalnega polja informacijske pismenosti v hrvaškem osnovnošolskem izobraževalnem sistemu.
Metodologija/pristop: Pilotna študija učencev osmega razreda na zaključku osnovnošolskega izobraževanja s kombinirano kvalitativno in kvantitativno metodo. Zaradi majhnega obsega učencev so bili podatki v anketi analizirani v programu Microsoft Office Excel. Opravljena je bila vsebinska analiza.
Analiza/rezultati: Ugotovitve pilotne raziskave so pokazale, da so učenci ob koncu osnovnošolskega izobraževanja v Osijeku (Republika Hrvaška) informacijsko pismeni in so kot taki pripravljeni nadaljevati izobraževanje v srednjem izobraževanju, znajo kritično razmišljati, poznajo orodja in tehnologijo ter znajo uporabiti pridobljeno znanje v praksi. Končno lahko rečemo, da je informacijska pismenost del različnih smeri v izobraževanju posameznikov in s tem njihove potrebe po nadaljnjem vseživljenjskem učenju, iz katere izhajajo različni vzorci vedenja v tehnološki družbi.
Omejitve raziskave: Brez omejitev.
Izvirnost/uporabnost raziskave: To je prva raziskava te vrste v Republiki Hrvaški. Raziskava je omogočila vpogled v poznavanje informacijske pismenosti med učenci pri ocenjevanju in uporabi informacijskih virov ter posredovanju informacij v različnih dimenzijah v praksi povezanih informacijskih krajin. Izsledki so pomembni za spodbujanje učenja kot informacijske prakse v digitalnem okolju, kar ima pomembno vlogo v osnovnošolskem izobraževanju učencev.

Biografija avtorja

Andreja Zubac, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Ivana Lučića 3, 10000 Zagreb, Republika Hrvatska e-pošta: azubac@ffzg.hr
Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Ivana Lučića 3, 10000 Zagreb, Republika Hrvatska
e-pošta: azubac@ffzg.hr

Literatura

Addison, C. i Meyers, E. (2013). Perspectives on information literacy: a framework for conceptual understanding. Information research, 18(3, suppl.).

American Association of School Librarians – AASL. (2007). Standards for the 21st-century learner. Chicago: ALA. Dostupno 4. 6. 2017 na: http://www.ala.org/aasl/sites/ala.org.aasl/files/content/guidelinesandstandards/learningstandards/AASL_LearningStandards.pdf

Banek Zorica, M. (2014). E-učenje temeljeno na objektima učenja. U J. Lasić-Lazić (ur.), Informacijska tehnologija u obrazovanju: znanstvena monografija (str. 33–59). Zagreb: Zavod za informacijske studije.

Barassi, V. i Treré, E. (2012). Does Web 3.0 come after Web 2.0? Deconstructing theoretical assumptions through practice. New media and society, 14(8). doi:10.1177/1461444812445878

Bawden, D. (2014). Being fluent and keeping looking. U S. Kurbanoğlu i dr. (ur.), Information literacy: lifelong learning and digital citizenship in the 21st century, ECIL 2014, Dubrovnik, Croatia, October 20–23, 2014 (str. 13–18). Berlin: Springer.

Bruce, C. S. (2013). Information literacy research and practice: an experiential perspective. U S. Kurbanoğlu i dr. (ur.), Worldwide commonalities and challenges in information literacy research and practice: European conference on information literacy, ECIL 2013, Istanbul, Turkey, October 22–25, 2013 (str. 11–30). Berlin: Springer. doi: 10.1007/978-3-319-03919-0_2#page-1

Bulatović, G., Bulatović, L. L. i Arsenijević, O. (2012). Konektivizam kao teorijska osnova učenja na internetu. U D. Golubović (ur.), Tehnika i informatika u obrazovanju: zbornik radova naučno-stručnog skupa sa međunarodnim učešćem (str. 703–711). Čačak: Tehnički fakultet Čačak.

Drexler, W. (2010). The networked student model for construction of personal learning environments: balancing teacher control and student autonomy. Australasian journal of educational technology, 26(3), 369–385.

Ertmer, P. A. i Newby, T. J. (1993). Behaviorism, cognitivism, constructivism: comparing critical features from an instructional design perspective. Performance improvement quarterly, 6(4), 50–72. doi: 10.1111/j.1937-8327.1993.tb00605.x

Farkas, M. (2012). Participatory technologies, pedagogy 2.0 and information literacy. Library hi tech, 30(1), 82–94. doi: 10.1108/07378831211213229

The first European education forum – new technologies and innovations in education, Kielce, October 5–7. (2016). S. l.: European Association for Dialogue in Education, ESDE.

Fitzgerald, M. A. (1999). Evaluating information: an information literacy challenge. School library media research, (2), 1–35.

Foroughi, A. (2015). The theory of connectivism: can it explain and guide learning in the digital age?. Journal of higher education theory and practice, 15(5), 11–26.

Foroughi, A., Yan, G., Shi, H. i Chong, D. (2015). A Web 3.0 ontology based on similarity: a step toward facilitating learning in the Big Data age. Journal of management analytics, 2(3), 216–232.

Free Prezi templates. (2015). San Francisco: Prezi. Dostupno 4. 6. 2017 na: https://prezi.com/kolvhwxykr7q/free-prezi-templates/

Gibson, C. (2007). Information literacy and IT fluency: convergences and divergences. Reference and users services quarterly, 46(3), 23–26.

Griffith, E. (2015, April 17). What is cloud computing? [blog zapis]. New York: PCMag. Dostupno 4. 6. 2017 na: https://www.pcmag.com/article2/0,2817,2372163,00.asp

Hill, V., Webber, S. i Grassian, E. (2013). Moving toward global information literacy (IL) 3.0. Poster na European conference on information literacy, ECIL 2013, Istanbul, Turkey, October 22–25, 2013. Dostupno 4. 6. 2017 na: https://www.slideshare.net/sheilawebber/eci-lposter2013-hillwebbergrassian

Horton, F. W. (2013). Overview of information literacy resources worldwide: helping people to easily and quickly find the information they need. Paris: UNESCO. Dostupno 4. 6. 2017 na: http://unesdoc.unesco.org/images/0021/002196/219667e.pdf

Horvat, M., Dunđer, I. i Lugović, s. (2016). Ontološka heterogenost kao prepreka za integraciju znanja unutar semantičkog weba. Polytechnic and design, 4(2), 85–94.

ICILS. (2013). Rezultati IEA-ovog istraživanja ICILS 2013 provedenog u Republici Hrvatskoj. Zagreb: Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Dostupno 4. 6. 2017 na: http://dokumenti.ncvvo.hr/ICILS/2014-11-20/priopcenje_za_medije.pdf

IFLA-ine smjernice za školske knjižnice. (2016). Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo.

Ipri, T. (2010). Introducing transliteracy: what does it mean to academic libraries?. College and research libraries news, 71(10), 532–567.

Irtaza, A., Jaffar, M. A. i Muhammad, M. S. (2015). Content based image retrieval in a web 3.0 environment. Multimedia tools and applications, 74(14), 5055–5072. doi:10.1007/s11042-013-1679-2

Isac, M. M., Costa, P. D., Araújo, L., Soto Calvo, E. i Albergaria-Almeida, P. (2015). Teaching practices in primary and secondary schools in europe: insights from large-scale assessments in education. Luxembourg: Publications Office of the European Union. Dostupno 4. 6. 2017 na: https://crell.jrc.ec.europa.eu/sites/default/files/files/JRC95601.pdf

Jacobs, H. (2014). Pedagogies of possibility within the disciplines: critical information literacy and literatures in English. Communications in information literacy, 8(2), 192–207.

Karvalics, L. Z. (2014). Emerging new information literacies – a conceptual outlook. U S. Kurbanoğlu i dr. (ur.), Information literacy: lifelong learning and digital citizenship in the 21st century, ECIL 2014, Dubrovnik, Croatia, October 20–23, 2014 (str. 37–46). Berlin: Springer.

Lasić-Lazić, J. i László, M. (2014). Mjerila informacijske (ne)pismenosti. U J. Lasić-Lazić (ur.), Informacijska tehnologija u obrazovanju: znanstvena monografija (str. 233–243). Zagreb: Zavod za informacijske studije.

Lasić-Lazić, J., Špiranec, S. i Banek Zorica, M. (2012). Izgubljeni u novim obrazovnim okruženjima – pronađeni u informacijskom opismenjavanju. Medijska istraživanja, 18(1), 125–142.

Limberg, L., Sundin, O. i Talja, S. (2012). Three theoretical perspectives on information literacy. Human IT, 11(2), 91–128.

Livingstone, S. (2008). Taking risky opportunities in youthful content creation: teenagers’ use of social networking sites for intimacy, privacy and self-expression. New media and society, 10(3), 393–411. doi: 10.1177/1461444808089415

Mackey, T. P. i Jacobson, T. E. (2011). Reframing information literacy as a metaliteracy. College and research libraries, 72(1), 62–78.

Magnuson, M. L. (2013). Web 2.0 and information literacy instruction: aligning technology with ACRL standards. Journal of academic librarianship, 39(3), 244–251. doi: 10.1016/j.acalib.2013.01.008

McNaughton, S. i Lindsay, P. (1995). Approaching literacy with AAC graphics. Augmentative and alternative communication, 11(4), 212–228. doi: 10.1080/07434619512331277349

Miranda, P., Isaias, P., Costa, C. J. i Pifano, S. (2016). E-learning 3.0 framework adoption: experts’ views. U P. Zaphiris i A. Ioannou (ur.), Learning and collaboration technologies: third international conference, LCT 2016, Toronto, ON, Canada, July 17–22, 2016 (str. 356–367). Cham: Springer. doi: 10.1007/978-3-319-39483-1_33

Poore, M. (2014). The next G Web. Discernment, meaning-making, and the implications of Web 3.0 for education. Technology, pedagogy and education, 23(2), 167–180. doi: 10.1080/1475939X.2013.802992

Rainie, L. (2011). The social side of the Internet. Washington: Pew Research Center. Dostupno 4. 6. 2017 na: http://pewinternet.org/Reports/2011/The‐Social‐Side‐of‐the‐Internet.aspx

Säljö, R. (1996). Mental and physical artifacts in cognitive practices. U P. Reimann i H. Spada (ur.), Learning in humans and machines (str. 83–96). Oxford: Pergamon/Elsevier.

SCONUL working group of information literacy. (2011). The SCONUL seven pillars of information literacy: a research lens for higher education. London: SCONUL. Dostupno 4. 6. 2017 na: http://www.sconul.ac.uk/sites/default/files/documents/coremodel.pdf

Sindik, J., Miljak, T. i Đunđenac, R. (2012). Konstrukcija skale procjene dispozicija stilova učenja za djecu predškolske dobi. Medica jadertina, 42(1–2), 13–31.

Stordy, P. (2015). Taxonomy of literacies. Journal of documentation, 71(3), 456–476. doi: 10.1108/JD-10-2013-0128

Šisler, V. (2016). Designing educational games and simulations for humanities: case study of Czechoslovakia 38-89. U S. Špiranec i dr. (ur.), The fourth European conference on information literacy (ECIL), Prague, Czech Republic, October 10th–13th, 2016: abstracts (str. 7). Prague: Association of Libraries of Czech Universities.

Špiranec, S. (2014). Information literacy in Web 2.0 environments: emerging dimensions of research. Libellarium, 7(1), 55–72.

Špiranec, S. i Banek Zorica, M. (2008). Informacijska pismenost: teorijski okvir i polazišta. Zagreb: Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Špiranec, S. i Banek Zorica, M. (2010). Information literacy 2.0: hype or discourse refinement?. Journal of documentation, 66(1), 140–153. doi: 10.1108/00220411011016407

Špiranec, S., Banek Zorica, M. i Kos, D. (2016). Information literacy in participatory environments: the turn towards a critical literacy perspective. Journal of documentation, 72(2), 247–264. doi: 10.1108/JD-06-2015-0072

Talja, S. (1999). Analyzing qualitative interview data: the discourse analytic method. Library and information science research, 21(4), 459–477.

Transue, B. M. (2013). Connectivism and information literacy: moving from learning theory to pedagogical practice. Public services quarterly, 9(3), 185–195. doi: 10.1080/15228959.2013.815501

Waller, R. (2012). Graphic literacies for a digital age: the survival of layout. Information society, 28(4), 236–252. doi:10.1080/01972243.2012.689609

Weiner, S. A. i Jackman, L. W. (2015). Final report on the national forum on information literacy (NFIL). Journal of information literacy, 9(2), 129–130. doi: 10.11645/9.2.2006

Zoobe. (2015). Berlin: Zoobe Message Entertainment. Dostupno 10. 1. 2015 na: https://apkpure.com/zoobe-cartoon-voice-messages/com.zoobe.zoobecam

Zubac, A. i Tufekčić, A. (2014). Informacijska pismenost u Hrvatskoj i svijetu – rad školskoga knjižničara u osnovnoj školi. Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 57(4), 221–238.

Objavljeno
2017-10-19
Kako citirati
ZubacA. (2017). Informacijska praksa z vidika povezanih dimenzij s spletom 3.0 v osnovni šoli. Knjižnica, Revija Za področje Bibliotekarstva in Informacijske Znanosti, 61(3). Pridobljeno od https://knjiznica.zbds-zveza.si/knjiznica/article/view/6609