Vključeno knjižničarstvo: model knjižničarske dejavnosti nove dobe

Dijana Machala

Izvleček


Namen: Prispevek podaja teoretski pregled sodobnih raziskav pojma vključeno knjižni­ čarstvo ter analizira uporabo tega modela v hrvaških knjižnicah. V uvodnem delu so prikazane nekatere značilnosti sodobnega knjižničarstva, zlasti v kontekstu postmodernizma, ki so vplivale na razvoj vključenega knjižničarstva. Teoretski pregled osvetljuje razvoj pojma in značilnosti vključenega knjižničarstva, kakor ga pojmujejo Schumaker in Talley, Kvenild idr. Vsebinska analiza objav v Vjesniku bibliotekara Hrvatske ugotavlja raven uporabe modela vključenega knjižničarstva v hrvaških knjižnicah. Poleg tega raziskuje značilnosti in področje uporabe vključenih knjižničnih storitev v hrvaških knjižnicah. Prispevek sistematizira do zdaj opažene prednosti in omejitve razvoja ter uporabe vključenih knjižničnih storitev.

Metodologija/pristop: V teoretskem pregledu so prikazani sodobna spoznanja in rezultati raziskovanja pojma vključenega knjižničarstva. Njegov cilj je aktualizirati in širiti spoznanja o tem modelu knjižničarske dejavnosti. Vsebinska analiza prispevkov v Vjesniku bibliotekara Hrvatske, objavljenih od leta 2003 do leta 2014, ugotavlja, ali imajo opisani primeri uporabe modela vključenega knjižničarstva v hrvaških knjižnicah značilnost »vključenosti«.

Rezultati: Sistematizirani sklepi in rezultati vsebinske analize kažejo, da je model vključenega knjižničarstva v hrvaških knjižnicah slabo poznan, čeprav so nekatere značilnosti pojma opazne v vseh vrstah knjižnic. Strokovna skupnost aktualizira posamezne značilnosti pojma vključenega knjižničarstva in razmišlja o njih, čeprav njihov razvoj ni prepoznan niti ozaveščen v okviru splošnega, enotnega pojma vključenega knjižničarstva.

Omejitve raziskave: Težave pri raziskovanju so večinoma terminološke, saj je termin vključeno knjižničarstvo relativno nov in se v strokovni in teoretski praksi hrvaškega knjižničastva še ne uporablja. To je hkrati tudi razlog za težje prepoznavanje uporabe modela v hrvaških knjižnicah.

Izvornost/uporabnost raziskave: Izvirnost raziskave se kaže v dejstvu, da se pojem vključenega knjižničarstva na Hrvaškem raziskuje prvič. Rezultati so uporabni za na­ črtovanje sodobnih knjižničnih storitev, za poudarjanje prednosti ali kot odgovor na izzive razvoja že uveljavljenih vključenih knjižničnih storitev.

Ključne besede: vključeno knjižničarstvo, postmoderna, bibliotekarska stroka, Hrvaška


Full Text:

PDF (Hrvatski)

References


Literatura

Agee, J. i Antrim, P. (2003). Stone buildings, cyberspace, and the library user. New library world, 104(11–12), 474–480.

Aleksić, L. i Seiter-Šverko, D. (2014). Vrednovanje Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu s gledišta korisnika. Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 57(4), 1–44.

Allen, G. (1996). Disintermediation: a disaster or a discipline?. U D. Raitt i B. Jeapes (ur.), Online information 96: proceedings of the international online information meeting (str. 29–32). Oxford, UK: Learned Information Europe.

Bell, S. J. (2009). The librarian entrepreneur? Demystifying an oxymoron. Against the grain, 21(4), 18–20.

Bošnjaković, R. (2010). Muzejska knjižnica i zavičajna zajednica: primjeri iz prakse. Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 53(3–4), 87–98.

Carlson, J. i Kneale, R. (2011). Embedded librarianship in the research context: navigating new waters. College and research libraries news, 72(3), 167–170.

Dane, J. (2011). Embedded librarianship at the Claremont Colleges. U C. Kvenild i K. Calkins (ur.), Embedded librarians: moving beyond one-shot instruction (str. 219–228). Chicago: Association of College and Research Libraries.

Dewey, B. I. (2004). The embedded librarian: strategic campus collaborations. Resource sharing and information networks, 17(1–2), 5–17.

Eysenbach, G. (2007). From intermediation to disintermediation and apomediation: new models for consumers to access and assess the credibility of health information in the age of Web 2.0. U K. Kuhn i dr. (ur.), Medinfo 2007: proceedings of the 12th world congress on health (medical) informatics: building sustainable health systems (str. 162–166). Amsterdam: IOS Press.

Faletar Tanacković, S. i Badurina, B. (2009). Suradnja: izazov za hrvatske narodne knjižnice?. Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 52(1–4), 188–219.

Fuller, S. (2014). Customised science as a reflection of protscience. U S. Fuller i dr. (ur.), The customization of science: the impact of religious and political worldviews on contemporary science (str. 139–157). London: Palgrave Macmillian.

Gaetz, I. (2009). Collaborative librarianship: new light on a brilliant concept. Collaborative librarianship, 1(1), 1–12.

Gradmann, S. (2014). From containers to content to context: the changing role of libraries in eScience and eScholarship. Journal of documentation, 70(2), 241–260.

Gross, M. (2009). Dekonstrukcija historije ili svijet bez prošlosti. Historijski zbornik, 62(1), 165–195.

Kolarić, A., Šimić, S., Štivić, V. i Žentil Barić, Ž. (2013). Čitateljski blogovi Tragači i Knjiški frikovi: usluge za djecu i mlade na webu 2.0. Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 56(3), 91–100.

Kolowich, S. (2010). Embedded librarians. Washington, DC: Inside Higher Ed. Dostupno 27. 5. 2016 na: https://www.insidehighered.com/news/2010/06/09/hopkins

Krajna, T., Markulin, H. i Levanić, A. (2008). Repozitorij ustanove Fakulteta strojarstva I brodogradnje. Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 51(1–4), 36–46.

Kuhlthau, C. C. (1993). Seeking meaning: a process approach to library and information services (2nd ed.). Westport, Conn.: Libraries Unlimited.

Kvenild, C. (2012). The future of embedded librarianship: best practices and opportunities. U California conference on library instruction 2012: Embedded librarians: reaching people where they learn. Dostupno 15. 2. 2016 na: http://www.cclibinstruction.org/wp-content/ uploads/2012/02/CCLI2012proceedings_Kvenild.pdf

Kvenild, C. i Calkins, K. (2011). Embedded librarians: moving beyond one-shot instruction. Chicago: Association of College and Research Libraries.

Lankes, R. D. (2011). Atlas of new librarianship. Cambridge, Mass.: Association of College and Research Libraries.

Lisek, J. i Petr Balog, K. (2010). Knjižničar e-animator: primjer primjene poslovne inteligencije. Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 53(1), 35–46.

Lyotrard, J. F. (2005). Postmoderno stanje: izvještaj o znanju. Zagreb: Ibis-grafika.

Machala, D. (2015). Knjižničarske kompetencije: pogled na razvoj profesije. Zagreb: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Majstorović, Z., Čelić-Tica, V. i Leščić, J. (2013). Strategijski plan razvoja knjižnica: s posebnim osvrtom na zadaće Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 56(1–2), 35–70.

Nolin, J. M. (2013). The special librarian and personalized meta-services. Library reviw, 62(8–9), 508–524.

Oraić-Tolić, D. (2011). Akademsko pismo: strategije i tehnike klasične retorike za suvremene studentice i studente. Zagreb: Naklada Ljevak.

Pažur, I. i Macan, B. (2010). KEKS – kratki edukacijski knjižnični seminari, primjer poučavanja korisnika Knjižnice Instituta »Ruđer Bošković« u Zagrebu. Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 53(3–4), 73–86.

Renić, Z. i Kreštan, T. (2010). Izložbe – iskorak u zajednicu. Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 53(3–4), 107–114.

Shumaker, D. (2007). The embedded librarian: exploring new, embedded roles for librarians in organizations of all types [Web log post]. Dostupno 15. 2. 2016 na: https://embeddedlibrarian.com

Shumaker, D. (2012). Embedded librarianship: innovative strategies for taking knowledge where it’s needed. Medford, N. J.: Information Today.

Shumaker, D. i Talley, M. (2009). Models of embedded librarianship: final report. Chicago: Special Libraries Association. Dostupno 15. 2. 2016 na: http://hq.sla.org/pdfs/embeddedlibrarianshipfinalrptrev.pdf

Stričević, I. i Čunović, K. (2013). Knjižnične usluge za djecu rane dobi i roditelje u Hrvatskoj. Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 56(3), 47–66.

Škorić, L., Šember, M., Markulin, H. i Petrak, J. (2012). Informacijska pismenost u nastavnom programu diplomskog studija Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 55(3–4), 17–28.

Thompson, J. (1982). The end of libraries. London: C. Bingley.

Vrana, R. i Kovačević, J. (2013). Percepcija korisnika o knjižnici i knjižničnim uslugama kao temelj poslovne strategije knjižnice. Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 56(3), 23–46.

Williams, R. (2006). Analiza kulture. U D. Duda (ur.), Politika teorije: zbornik rasprava iz kulturalnih studija (str. 357–374). Zagreb: Disput.

Zubac, A. i Tufekčić, A. (2014). Informacijska pismenost u svijetu i Hrvatskoj – rad školskoga knjižničara u osnovnoj školi. Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 57(4), 221–238.


Refbacks

  • There are currently no refbacks.